Dvorac Vižovlje i njegovi stanovnici: prilog poznavanju povijesti plemićke obitelji Galjuf (Gallyuff, Gallyuf, Calliuff) i jedne plemićke kurije

Autor(i)

  • Marina Krpan Smiljanec Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

DOI:

https://doi.org/10.33604/sl.14.26.1

Ključne riječi:

plemstvo, Krapinsko-zagorska županija, Galjuf (Gallyuff, Gallyuf, Calliuff), Vižovlje, kurija, Josip Aleksandar Galjuf, Ljudevit Galjuf, lokalna povijest

Sažetak

Cilj rada je, u smislu interpretacije duha mjesta (genius loci), interdisciplinarnim pristupom, prikazati povijest jedne grane obitelji Galjuf, koja je u razdoblju od druge polovice XVIII. do početka XX. st. kao svoje sjedište imala dvorac Vižovlje, koji se nalazi na zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije, nekoliko kilometara sjeverozapadno od Velikoga Trgovišća. U tom smislu, rad se fokusirao na biografske podatke onih članova obitelji koji su bili vlasnici dvorca. Problematiziran je i društveno-graditeljski status dvorca, na relaciji dvorac–kurija, budući da ni stručno-znanstvena literatura nije uspostavila jasne granice u određenju samih pojmova. Prikazani su osnovni arhitektonski elementi dvorca, njegove mijene tijekom promatranoga razdoblja, uz osvrt na sadašnje znanstvene spoznaje o njegovu izgledu temeljem dostupnih povijesnih izvora. Govoreći o društvenom životu u dvorcu i mijenama koje su pratile tadašnja društveno-ekonomska kretanja, važan izvor predstavlja Spomen-knjiga posjetilaca dvorca u Vižovlju, kao jedna od rijetkih sačuvanih spomen-knjiga zagorskih kurija i dvoraca, a koja je ujedno i paradigmatični prikaz života zagorskoga sitnog plemstva kraja XVIII. i XIX. st.

##submission.downloads##

Objavljeno

2020-07-27

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni rad