Studia lexicographica

Cetinjski filološki dani IV., 6.–8. rujna 2023.

Vlatka Štimac Ljubas — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

O bilateralnoj suradnji između Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Enciklopedijskoga instituta Slovačke akademije znanosti

Nina Glausová, Tatiana Šrámková — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

Konferencija europskih enciklopedija 2024, Oslo, Norveška, 15–16. svibnja

Erik Bolstad, Nataša Jermen — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

U povodu tiska Leksikona utvrda hrvatske – srednji i rani novi vijek

Krešimir Regan, Vlatka Dugački — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

Franjo pl. Miskić (1828–1900): habsburški časnik, pjesnik i kolekcionar

Filip Šimunjak, Sven Matović — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

U radu se prezentira život i djelovanje Franje pl. Miskića (1828–1900), izvan numizmatičkih krugova relativno nepoznatoga časnika habsburške vojske, znamenitog po impresivnoj zbirci novca i medalja koja je rasprodana nakon njegove smrti. Međutim, kao što rad otkriva, Miskićeva ostavština uključuje značajna postignuća i izvan sfere kolekcionarstva. Dublji uvid u njegovu vojnu karijeru otkriva predanoga časnika habsburške (austrijske) vojske koji je u službu stupio 1848. godine slijedeći očeve stope. Kao mladić, oko 1842. godine, odlazi u Beč, gdje upisuje Inženjerijsku vojnu akademiju (Technische Militärakademie). Tijekom posljednje mu, šeste, godine studija u Italiji izbija Prvi rat za ujedinjenje Italije (1848/49), zbog čega je Miskić – sa šest drugih kadeta – posebnom odlukom Ministarstva rata prijevremeno imenovan potporučnikom i kao pripadnik tehničko-inženjerijskoga korpusa austrijske vojske upućen na talijansko bojište. Tijekom sljedeće 33 godine napredovao je kroz službu i činove – dosegnuvši 1878. čin pukovnika – te stekao brojne časti, uključujući neposredno prije umirovljenja 1880. i titulu viteza (Ritter) te odlikovanja Orden der eisernen Krone 3. Classe. Među njegovim značajnim postignućima bila je i uloga predavača na prestižnoj Inženjerijskoj vojnoj akademiji, istoj ustanovi na kojoj je i sam školovan. U toj ulozi podučavao je buduće časnike iz predmeta matematičke geografije, umijeća mjerenja te umijeća utvrđivanja, ostavljajući trajan utjecaj na akademiju i njezine studente. Miskić je bio i strastveni pjesnik, a rad čitatelju prezentira njegovu zbirku poezije Aus verklungenen Tagen (Iz davnih dana), koja pruža jedinstveni uvid u autorove misli i iskustva. Zbirka, danas sačuvana u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču, podijeljena je na šest dijelova, te osim 125 autorskih pjesama – napisanih na njemačkome jeziku – uključuje i 56 prijevoda djela mađarskoga pjesnika Sándora Petőfija. Miskićeva poezija obiluje autobiografskim elementima, tematizirajući osobne gubitke, lojalnosti i refleksije o životnome putu. Tekstovima pjesama također progovara o lokalnim narodnim običajima i značajnim povijesnim događajima, pokazujući tako interes za poznavanje kultura i tradicija područja u kojima je služio. Poezija, pod utjecajem romantizma, otkriva Miskićeve filozofske poglede i osjećaj melankolije koji prožima njegove refleksije o vojnoj službi, osobnoj žrtvi i egzistencijalnim temama. Konačno, članak također prezentira i Miskićevu strast za numizmatikom i kolekcionarstvom. Njegova je zbirka bila visoko cijenjena te je sadržavala predmete (novčiće, medalje i sl.) iz brojnih svjetskih i gotovo svih europskih zemalja. U godini smrti zbirka je procijenjena na 10 000 forinti, a Miskić ju je oporučno namjeravao darovati Gradu Zagrebu. Međutim, gradske su vlasti odbile ponudu, navodeći »da kolekcija sadrži previše njemačkih novčića«. Razočaran, Miskić je zbirku prodao bečkoj tvrtki Brüder Egger za 4000 forinti, koja ju je već iste 1900. godine rasprodala na aukciji.

130 godina Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (1893–2023)

Ivan Mlinarić — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) središnja je javnozdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj te ima koordinativnu ulogu u mreži županijskih zavoda za javno zdravstvo. Zadužen je za obavljanje djelatnosti na području epidemiologije zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, javnoga zdravstva, promicanja zdravlja, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske i adolescentne medicine, mentalnoga zdravlja i prevencije ovisnosti, medicine rada, praćenja stanja i unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te stručne i znanstvene djelatnosti na području toksikologije i antidopinga. Početke djelovanja HZJZ-a valja tražiti u nekoliko institucija koje su osnovane krajem XX. i početkom XXI. stoljeća u Zagrebu. To su Kraljevski zemaljski zavod za proizvadjanje cjepiva proti boginjam i Bolnica za kužne bolesti (oboje osnovani 1893), Kraljevski zemaljski bakteriološko-higijenski zavod (osnovan 1907), Pasteurov zavod (osnovan 1918) te Institut za socijalnu medicinu (osnovan 1924). Sve navedene ustanove objedinjene su 1926. godine u novoosnovanu javnozdravstvenu ustanovu: Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja. Struktura Zavoda se u narednim godinama nastavila mijenjati, a s njom su se mijenjali i njegovi nazivi: 1942. mijenja naziv u Zdravstveni zavod, a netom nakon Drugog svjetskog rata djeluje kao Higijensko-epidemiološki odjel Ministarstva narodnog zdravlja, zatim 1946. postaje Higijenski zavod u Zagrebu, 1951. Centralni higijenski zavod u Zagrebu, 1961. mijenja ime u Republički zavod za zaštitu zdravlja, od 1970. postaje Zavod za zaštitu zdravlja Socijalističke Republike Hrvatske. Osamostaljivanjem Republike Hrvatske, 1991. Zavod mijenja ime u Zavod za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske, a od 1994. nosi današnje ime: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Tijekom njegove bogate povijesti, djelokrug rada današnjega HZJZ-a nije uvijek bio jednak te će ovaj članak pokušati dati kratak pregled prvih 130 godina Zavoda.

Uloga enciklopedija za djecu i mladež u Hrvatskoj ranih sedamdesetih godina XX. stoljeća

Mihela Melem Hajdarović, Sanja Nekić — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

Djeca od najranijih dana stvaraju dojam o svijetu oko sebe, stoga je vrlo važno omogućiti im odrastanje uz provjerene informacije, koje na stručan i zanimljiv način artikuliraju njihov svijet. U Hrvatskoj je tijekom XX. stoljeća objavljen popriličan broj raznih enciklopedijskih izdanja (nizova) za djecu i mladež. Ovo istraživanje bavi se trima enciklopedijskim izdanjima: enciklopedijom Svijet oko nas (I. svezak 1968; II. svezak 1970), Dječjom enciklopedijom Larousse (1970) i Enciklopedijom za djevojčice (1974). Istraživanje ima nekoliko ciljeva: nastoji utvrditi kakvu vrstu informacija odabrane enciklopedije pružaju djeci i mladima, a analizom teksta i ilustracija utvrditi će se jesu li prilagođeni njihovoj dobi. Rekonstruirat će se vrijednosti koje se enciklopedijskim člancima prenose djeci te utvrditi jesu li one obrazovnoga (stjecanje znanja), odgojnoga (stjecanje moralnih vrijednosti) ili kombiniranoga karaktera. Utvrdit će se specifičnosti odabranih enciklopedija, a njihova komparacija pokazat će koji su njihovi dominantni sadržaji i na koji su način posredovani. Utvrdit će se prate li enciklopedije za djecu i mlade uobičajeni, danas razvijeni enciklopedijski stil, te na koji način (i je li uopće) te rane enciklopedije svoju ulogu ostvaruju i danas (u kojoj mjeri i na koji način komuniciraju s današnjom djecom i mladeži).

U radu se koristila mješovita metodologija (engl. Mixed Methods Research), koja podrazumijeva kombiniranje istraživačkih metoda i istraživačkoga dizajna u istraživanju te postojanje točaka integracije između rezultata u kvantitativnim i kvalitativnim istraživanjima. Kvantitativni dio istraživanja uključuje prikupljanje (klasificiranje i kvantificiranje) podataka i sadržajnu analizu članaka i ilustracija. Kvalitativni dio istraživanja sastoji se od provođenja polustrukturiranih intervjua s djecom dječje i mladenačke dobi te odraslima. Ukupno je intervjuirano dvadesetero djece i mladih te desetero odraslih.

Rezultati analize enciklopedijskoga sadržaja pokazali su da su enciklopedije za djecu i mlade uvijek nešto više ilustrirane, što je poželjno jer su nalazi iz intervjua pokazali da djeca i mladi i očekuju veći broj ilustracija. Svi tekstovi i ilustracije prilagođeni su dobi čitalačke publike kojoj su namijenjeni. Sve tri enciklopedije imaju zajedničkih elemenata, ali i svojih posebnosti. Razgovori sa sugovornicima pokazali su da im biografski sadržaj nije toliko bitan koliko članci koji obrađuju opće pojmove. Do istoga se nalaza došlo analizom enciklopedijskih sadržaja. Sva izdanja imaju kombinirani odgojno-obrazovni karakter, a svako ga provodi na sebi specifičan način. Sve tri enciklopedije i danas imaju svoju vrijednost, no razgovori s ispitanicima pokazali su kako grafička oprema tih ranih enciklopedija uglavnom predstavlja najveći jaz između njih i današnjih generacija.

Korespondencija Matije Mažuranića s braćom Antunom i Ivanom te osvrt na Matijinu pjesmu Bědna starost

Ivona Smolčić — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

Matija Mažuranić (Novi Vinodolski, 1817 – Feldhof kraj Graza, 1881) hrvatski je književnik i putopisac. Njegov Pogled u Bosnu ili Kratak put u onu krajinu (1842) prvi je cjelovit putopis u hrvatskoj književnosti, osobito zanimljiv jer obrađuje bosansku svakodnevicu. Valja naglasiti kako je djelo poslužilo i Matijinu bratu Ivanu u pisanju spjeva Smrt Smail-age Čengića (Iskra, 1846), a djelo je osobito po tome što se autor nije ograničio na opisivanje viđenog, nego je djelo prožeo vlastitim doživljajem prostora i njegovih stanovnika. Također, djelo je nastavio u vrijeme ustanka u Bosni, pa posjeduje i izvanknjiževnu, odnosno društveno-političku pozadinu. Osim putopisom, Matija se istaknuo kao angažirani društveni djelatnik. Iako je po zanimanju bio kovač, u rodnome se gradu i okolici bavio građevinskim poslovima, a neko je vrijeme bio i novljanski gradonačelnik (»glavar«). Često je putovao po Austriji te Srbiji i Bosni, a došao je čak do Carigrada. O detaljima iz njegova života saznaje se iz korespondencije koju je vodio s braćom Antunom i Ivanom Mažuranićem, koji su mu nerijetko i financijski pomagali pri realizaciji poslovnih pothvata. Također, pisma otkrivaju tada aktualnu društvenu stvarnost te događaje s kojima se Matija susretao tijekom svojih putovanja, odnosno života u Novom. Među njima ističu se objavljivanje prijevoda Vinodolskoga zakonika (1843) Antuna Mažuranića te otvaranje Narodne čitaonice (1845). Također, valja istaknuti i Matijine refleksije o vlastitom životnom putu, koje upotpunjuju dojam o njemu kao čovjeku prožetom romantičarskim crtama ličnosti. Uz navedeno, rad donosi i osvrt na Matijinu baladu Bědna starost, koju književna historiografija ne spominje, iako nije nepoznata (Živančević, 1964). Riječ je o baladi koja obrađuje fiktivan tragičan događaj, kao rezultat Božje volje koju valja prihvatiti. Osim romantičarskih značajki, u djelu se uočavaju i elementi barokne poetike, i to u smislu isticanja važnosti ljudske prolaznosti, grešnosti, neprolaznosti božanskog te pesimizma.

Model digitalizacije arhivskih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja za mrežu

Cvijeta Kraus, Josip Mihaljević, Irina Starčević Stančić — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

Rad prikazuje model koji je osmišljen za digitaliziranje arhivskih tiskanih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža radi njihova objavljivanja na mreži. Ta leksikografska izdanja dosad nisu bila dostupna u digitalnome obliku te je njihovu digitalizaciju trebalo započeti skeniranjem tiskanih knjiga. Riječ je o dvanaest arhivskih izdanja, od kojih najstarija uključuju Pomorsku enciklopediju I. izdanje (1954–64), Enciklopediju Leksikografskog zavoda (1955–64) i Medicinsku enciklopediju (1957–65), a najnovije je izdanje Enciklopedija hrvatske umjetnosti (1995–96). Skenirana djela razlikuju se po sadržaju, strukturi i prikazu grafičkih dodataka. Zbog toga je bilo potrebno osmisliti korake za uspješnu digitalizaciju i objavu na mreži različitih leksikografskih djela. Prikazani model sastoji se od šest koraka: 1. skeniranje stranica i optičko prepoznavanje znakova, 2. uređivanje teksta i slika, 3. izrada abecedarija, 4. izrada baze podataka, 5. izrada mrežne stranice za prikaz prethodno strukturiranih podataka i 6. objava sadržaja na mreži. Svaki od tih koraka sastoji se od više manjih procesa, koji su određeni dostupnom tehnologijom te ljudskim znanjem i potencijalima. U radu će se svaki korak iscrpno objasniti, analizirati i oprimjeriti primjerima iz leksikografske prakse kako bi se prikazani model mogao primijeniti i na digitalizaciju drugih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja. Dodatni je prinos ovoga rada prikaz funkcionalne mrežne stranice Zbirka enciklopedijske baštine (e-bastina.lzmk.hr), koja je nastala na temelju osmišljenoga modela i koja se sastoji od dvanaest digitaliziranih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja te sadržava 57 svezaka dostupnih za pretraživanje natuknica i pregledavanje. Ukupan je broj natuknica u svim izdanjima 95 000, a uz svaku natuknicu u rezultatu pretraživanja prikazuje se izvor, odnosno naziv enciklopedije ili leksikona u kojemu se tražena natuknica nalazi.

Beznačenjske riječi – suoznake konstrukcija i drugi ilustracijski prinosi iz konverzacijskoanalitičkoga korpusa njemačkoga jezika u prilog tezinekompozicionalnosti u konstrukcijskoj gramatici

Dario Marić — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

Rad istražuje nesuglasja zbroja leksičkih značenja i sveobuhvatnih značenja konstrukcija u autentičnim razgovorima na njemačkom jeziku koja bivaju zabilježena u kvalitativnim analizama razgovornih sekvencija i koja ne predstavljaju općepoznato nesuglasje značenja frazema i zbroja značenja riječi frazema. Korištene su kvalitativne analize razgovornih sekvencija dijelova razgovora vođenih u njemačkim radijskim kontakt-emisijama. U analizi su korištene konverzacijskoanalitičke metode, što podrazumijeva rekonstrukciju tadašnjih perspektiva sudionika u razgovoru, a teorijski su okviri preuzeti od interakcijskoga jezikoslovlja i konstrukcijske gramatike. Cilj istraživanja je, među ostalim, pokazati da je većina jezičnih konstrukcija specificiranija od složenih shematskih konstrukcija konstrukcijske gramatike, a manje specificirana od složenih specifičnih (frazema). Istraživanje je pokazalo dvovrsno nesuglasje, pronađene su riječi koje nemaju svoja uobičajena leksička značenja (nochmal, kurz, vielleicht) i pronađeni su slučajevi značenjskoga nadovezivanja rečenice na neverbalizirani, implicitni dio značenja prethodne rečenice (weil- i obwohl-rečenice s finitnim oblikom glagola na drugome mjestu). Iz oba pronalaska proistječe da zapravo još češće nego što se dosad smatralo značenje rečenice ne možemo dobiti zbrajanjem pojedinačnih značenja rečeničnih konstituenata. Predlaže se postupanje s cijelim jezičnim konstrukcijama u procesu učenja jezika ukoliko su djelomično ili u potpunosti leksički specificirane budući da predstavljaju najbolja jezična rješenja za situacije u kojima su se ustalile.

Impresum

Uredništvo broja — Fri, 27 Dec 2024 00:00:00 +0000

Za nakladnika:
Filip Hameršak, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

Glavni urednik:
Damir Boras, Sveučilište u Zagrebu

Zamjenica glavnoga urednika:
Nataša Jermen, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

Uredništvo
Petra Bago, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Crljenko, Svučlište u Zadru
Vlatka Dugački, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Ivana Filipović Petrović, Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Zdenko Jecić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Peter Jordan, Österreichische Academie der Wissenchaften, Institute für Stadt- und Regionalforschung, Wien
Niels Elers Koch Udruga lex.dk, Kopenhagen
Veronika Lipp Institut za leksikologiju, Mađarski centar za lingvistička istraživanja, Budimpešta
Přemysl Mácha Etnološki institut Akademije znanosti Republike Češke, Brno
Nives Mikelić Preradović, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dino Mujadžević Hrvatski institut za povijest, Slavonski Brod
Slaven Ravlić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tea Rogić Musa Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Hrvoje Stančić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Goran Sunajko, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Valters Ščerbinskis Nacionalna enciklopedija, Nacionalna knjižnica Latvije, Riga
Danko Šipka Državno sveučilište Arizone, Tempe
Toma Tasovac Digitalna istraživačka infrastruktura za umjetnost i humanističke znanosti,
Berlin
Domagoj Vidović, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Savjet časopisa:
Vlaho Bogišić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Davor Kapetanić, Sveučilište Washington u Seattleu
Bruno Kragić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Trpimir Macan, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Antun Vujić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

Izvršna urednica: Iva Klobučar Srbić

Urednica online izdanja: Cvijeta Kraus

Prijevod: Boris Blažina

Oblikovanje i prijelom: Ivo Horvat

Dizajn korica: Andrea Holenda

Izrada UDK: Dunja Marija Gabriel

Izlazi dva puta godišnje

Godina izdanja: 2024.

Tisak: Division 4 Vision

ISSN 1846–6745
e-ISSN 2459-5578

Adresa uredništva:
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Frankopanska 26, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Tel: +385 1 48 00 300, Tel./Faks: +385 1 48 00 399
E-mail: studia_lexicographica@lzmk.hr
Web: http://studialexicographica.lzmk.hr

Prilozi objavljeni u časopisu Studia lexicographica referiraju se u:

ERIH PLUS
DOAJ
HRČAK