Prijave priloga

Kako prijaviti prilog

Imate li korisničko ime i lozinku za časopis: Studia lexicographica?
Prijavite se

Trebate li korisničko ime i lozinku?
Registrirajte se

Registracija i prijava su obavezne ukoliko želite predati članak putem ovog sustava te u svakom trenutku biti u mogućnosti provjeriti trenutno stanje prijavljenih priloga.

 

Smjernice za autore

Časopis Studia lexicographica objavljuje izvorne znanstvene radove, prethodna priopćenja, pregledne znanstvene radove, stručne radove te prikaze znanstvenih i stručnih izdanja. Iznimno ili prigodno mogu biti objavljeni i uvodnici, koje pišu urednici časopisa ili u tu svrhu posebno odabran stručnjak, te periodične bibliografije časopisa ili drugih izdanja povezanih s fokusom i područjem djelovanja časopisa.

Radovi se predaju u elektroničkom obliku putem sustava za uređivanje časopisa (Open Journal System) na mrežnim stranicama časopisa:http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/login. Zaprimanje, recenziranje i objavljivanje radova se ne naplaćuje.

Upute za oblikovanje radova

Svi radovi mogu obuhvaćati najviše 43.200 slovnih znakova (s prazninama), uključujući popis literature i sažetke na hrvatskom i jednom stranom jeziku.

Datoteka koja sadrži rad je u Microsoft Word formatu. Rad treba sadržavati sve uobičajene elemente, od naslova do sažetka na stranom jeziku. Treba biti pisan tipom slova Times New Roman, veličinom slova 12 tipografskih točaka i jednostrukim proredom. Stranice trebaju biti obrojčane.

Radovi trebaju sadržavati sljedeće elemente:

  • naslov (pisan velikim slovima)
  • ime(na) autora, naziv institucije i elektroničku adresu
  • sažetak na hrvatskome, odnosno prvom jeziku rada. Sažetak bi trebao sadržavati cilj i metodologiju istraživanja te najvažnije zaključke. Sažetku treba priložiti do sedam ključnih riječi.
  • tekst rada; ako je rad strukturiran kroz poglavlja i potpoglavlja, molimo autore da dosljedno numeriraju cjeline počevši od prvoga poglavlja pa zaključno do popisa literature (npr. 1. Uvod, 2. Teorijski okvir, 2.1. Pregled dosadašnjih istraživanja,/.../, 6. Popis literature)
  • popis literature (ako se autor služi čikaškim citatnim stilom)
  • sažetak na stranom jeziku s ključnim riječima

Citiranje i navođenje literature

Autori se mogu služiti oksfordskim (kontinentalnim) ili čikaškim citatnim stilom. U radu se dosljedno može primjenjivati samo jedan citatni stil. Autori koji se odluče za oksfordski stil, u kojem se referentna jedinica pri prvom navođenju mora u potpunosti bibliografski navesti u fusnoti, ne trebaju prilagati poseban popis literature. Ako se sljedeća fusnota odnosi na istu jedinicu, onda se upotrebljava kratica isto ili ibid., nakon koje se donosi odgovarajuća stranica. Ako se više puta referira na određenu jedinicu, ali ne zaredom, onda se na nju poziva u skraćenom obliku (prezime, stranica). U slučaju više radova istoga autora pri ponovnom navođenju jedinice treba samo navesti prezime, skraćen naslov i stranicu.

U oksfordskom citatnom stilu vrijede sljedeća pravila navođenja literature:

  1. autorska knjiga: Antun Barac, Mažuranić, Zagreb, Matica hrvatska, 1945, str. 100.
  2. poglavlje u knjizi ili zborniku: Reinhard Lauer, »Vjekovi Ilirije Ivana Mažuranića«, u: Poetika i ideologija, Beograd, Prosveta, 1987, str. 190.
  3. rad u časopisu: Josip Vončina, »Ilirizam i Gundulićev Osman«, Umjetnost riječi, 29, 1, 1985, str. 50 (prvi broj nakon naziva časopisa broj je godišta ili sveska, a drugi broj jest broj pojedinačnoga broja ili sveščića; ako pojedini časopis ima drugačiji način vođenja periodizacije – npr. godišnjaci – onda se to može posebno istaknuti prilikom navođenja referentne jedinice).
  4. knjige ili radovi s više autora: ako jedinica ima dva ili tri autora, onda se svi navode jedan za drugim bez inverzije (npr. Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Zagreb, Školska knjiga, 1996). Ako jedinica ima više od triju autora, onda se navodi samo ime i prezime prvoga autora i kratica i dr. ili et al.
  5. doktorska disertacija u rukopisu: Ivan Botica, Krbavski knezovi u srednjem vijeku, Sveučilište u Zagrebu, 2011, str. 150.
  6. elektronički mrežni izvori: http://www.austro-hungarian-army.co.uk/biog/liposcak.htm (5. VII. 2012).

Autori koji se odluče za čikaški citatni stil prilikom pozivanja na referentnu jedinicu u tijelu teksta trebaju navesti prezime autora, godinu objavljivanja te stranicu na kojoj se nalazi određeni navod (npr. Barac 1945, 100). Ako se prezime autora spominje u rečenici, onda se ono može i izostaviti. U popisu referirane literature jedinice se nižu abecednim redom prezimena (prvog) autora. U slučaju više radova istog autora u istoj godini, jedinice treba poredati abecednim redom naslova rada, a u svakoj jedinici nakon godine treba dodati a, b, c itd. U tekstu se na te jedinice uvijek mora referirati s dodatkom slova (npr. Barac 1945a, 100; Barac 1945b, 101).

Pravila navođenja referentnih jedinica u popisu literature:

  1. autorska knjiga: Barac, Antun. 1945. Mažuranić. Zagreb: Matica hrvatska.
  2. poglavlje u knjizi ili zborniku: Lauer, Reinhard. 1987. »Vjekovi Ilirije Ivana Mažuranića«. U: Poetika i ideologija, 100–101. Beograd, Prosveta (brojevi prije mjesta izdavanja odnose se na početnu i završnu stranicu poglavlja u knjizi odnosno zborniku pa nije potrebno dodavati kraticu str.)
  3. rad u časopisu: Vončina, Josip. 1985. »Ilirizam i Gundulićev Osman«. Umjetnost riječi, 29 (1), 49–76 (broj nakon naziva časopisa broj je godišta ili sveska, a broj u zagradi jest broj pojedinačnoga broja ili sveščića. Ako pojedini časopis ima drugačiji način vođenja periodizacije, onda se navodi samo godište i nakon dvotočke raspon rada. U slučaju da časopis ne broji godišta nego samo brojeve, onda se nakon naziva časopisa u zagradi navodi pojedini broj, a nakon dvotočke raspon samoga rada)
  4. knjige ili radovi s više autora: ako jedinica ima dva ili tri autora, onda se prvi navodi u inverziji, a ostali bez inverzije (npr. Babić, Stjepan, Božidar Finka i Milan Moguš. 1996. Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga). Ako jedinica ima više od triju autora, onda se navodi samo prezime i ime prvoga autora i kratica i dr. ili et al. Isto vrijedi i prilikom referiranja na jedinicu u tijelu teksta (npr. Babić, Finka i Moguš 1996, 48).
  5. doktorska disertacija u rukopisu: Botica, Ivan. 2011. »Krbavski knezovi u srednjem vijeku«. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu.
  6. elektronički mrežni izvori: http://www.austro-hungarian-army.co.uk/biog/liposcak.htm (5. VII. 2012)

Popratno pismo

Uz radove, autor(i) su dužni priložiti popratno pismo, odnosno autorsku izjavu (koji moraju potpisati svi autori rada), a koja mora sadržavati sljedeće:

  • puni naziv rada
  • ime i prezime autora, adresu ustanove u kojoj je zaposlen, adresu elektroničke pošte i broj telefona
  • izjavu da rad dosad nije objavljen u nekom drugom časopisu ili knjizi te da nije poslan uredništvu nekog drugog časopisa ili knjige
  • izjavu da se autor(i) slažu s uređivačkom politikom časopisa

 

Uvjeti za predaju priloga

Kao dio postupka prijave priloga, autori su dužni potvrditi sukladnost priloga koji prijavljuju sa svim sljedećim stavkama. Autorima koji se ne pridržavaju ovih smjernica prijave mogu biti vraćene.

  1. Prijavljeni članak nije prethodno objavljivan niti se nalazi u recenzijskom postupku pri nekom drugom časopisu.
  2. Datoteka koja sadrži rad je u Microsoft Word formatu.
  3. URL adrese za mrežno dostupne bibliografske čestice su priložene.
  4. Tekst sadrži jednostruki razmak; koristi se font 12; preferira se kurziv(italic), radije nego podcrtavanje (prihvaća se za URL adrese); i sve ilustracije, slike i tablice su smještene na prikladnim mjestima u tekstu, radije nego na njegovom kraju.
  5. Tekst ispunjava stilske i bibliografske zahtjeve navedene u Smjernicama za autore, koje se nalaze u rubrici "o časopisu".
  6. Iz teksta i iz svojstava elektroničkoga dokumenta ukloniti sve informacije koje otkrivaju autorski identitet (Kako osigurati anonimnost recenzije).
 

Autorska prava

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje-Nekomercijalno (CC-BY-NC). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge nekomercijalne svrhe. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje.

 

Izjava o privatnosti

Imena i adrese elektroničke pošte registrirane na stranicama časopisa koristit će se isključivo u opisane svrhe časopisa i neće biti dostupne niti jednoj drugoj stranci.

 


Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.