Prijave priloga

Registracija i prijava su obavezne ukoliko želite predati članak putem ovog sustava te u svakom trenutku biti u mogućnosti provjeriti trenutno stanje prijavljenih priloga.

Uvjeti za predaju priloga

Kao dio postupka prijave priloga, autori su dužni potvrditi sukladnost priloga koji prijavljuju sa svim sljedećim stavkama. Autorima koji se ne pridržavaju ovih smjernica prijave mogu biti vraćene.
  • Prijavljeni članak nije prethodno objavljivan niti se nalazi u recenzijskom postupku pri nekom drugom časopisu.
  • Datoteka koja sadržava rad je u Microsoft Word formatu.
  • URL adrese za mrežno dostupne bibliografske čestice su priložene.
  • Tekst sadržava jednostruki razmak; koristi se font 12; preferira se kurziv (italic), radije nego podcrtavanje (prihvaća se za URL adrese); sve ilustracije, slike i tablice su smještene na prikladnim mjestima u tekstu, radije nego na njegovu kraju.
  • Tekst ispunjava stilske i bibliografske zahtjeve navedene u Smjernicama za autore, koje se nalaze u rubrici "O časopisu".
  • Iz teksta i iz svojstava elektroničkoga dokumenta uklonjene su sve informacije koje otkrivaju autorski identitet.

Smjernice za autore

Slanjem priloga autori potvrđuju izvornost sadržaja i garantiraju da poslani radovi nisu prethodno objavljivani u drugoj publikaciji, bilo dijelom ili u cjelini, kao i da nisu pod razmatranjem za objavljivanje u nekoj drugoj publikaciji.

Autorstvo priloga treba ograničiti na osobe koje su značajno pridonijele koncepciji, razradi, izvedbi i interpretaciji istraživanja. Svi autori navedeni na radu moraju dobiti na uvid konačnu verziju rada te dati suglasnost za predaju rada za objavu u časopisu Studia lexicographica.

Autori su dužni navesti sve izvore podataka kojima su se služili u istraživanju i citirati sva izdanja koja su utjecala na njihov istraživački rad prema smjernicama časopisa Studia lexicographica.

Ako u bilo kojemu trenutku autor otkrije značajnu pogrešku ili netočnost u radu poslanom na razmatranje časopisu Studia lexicographica, kao i u objavljenom radu, dužan je o tome obavijestiti uredništvo.

Studia lexicographica objavljuje radove na hrvatskom i engleskom jeziku, iznimno na jezicima relevantnima za pojedinu struku. Uredništvo osigurava lekturu, korekturu i redakturu tekstova na hrvatskom te prijevod hrvatskih sažetaka, legendi i ključnih riječi na engleski jezik. Za kvalitetan prijevod, profesionalnu lekturu i korekturu članka pisanih na engleskom, te za podmirenje uz to povezanih troškova, autori će se pobrinuti sami. Ako se u radu koriste materijalom (slikama, tablicama, grafovima i sl.) nad kojim autorsko pravo ima netko drugi, autori rada trebaju pribaviti pismeno dopuštenje za korištenje tim materijalom od nositelja autorskih prava, a troškove nabavljanja takvoga materijala podmiruju sami. Od predaje rukopisa do objavljivanja rada u pravilu je potrebno 3 do 5 mjeseci.

Autorima se ne naplaćuje zaprimanje, recenziranje i objavljivanje radova.

Autori dobivaju po jedan besplatni primjerak tiskane inačice časopisa.

Etika objavljivanja i zloupotreba

Prijava priloga

Radovi se predaju u elektroničkom obliku putem sustava za uređivanje časopisa (Open Journal System) na mrežnim stranicama časopisa: http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/login. Radovi se mogu predati i elektroničkom poštom na adresu redakcije (studia_lexicographica@lzmk.hr) ili izvršne urednice Ive Klobučar Srbić (iva.klobucar@lzmk.hr).

Uz rad, svi autori navedeni u radu uredništvu moraju poslati potpisanu Autorsku izjavu (koja sadržava naziv rada, podatke o autoru/ima), kojom jamče da rad dosad nije objavljen u nekom drugom časopisu ili knjizi te da nije poslan uredništvu nekoga drugoga časopisa ili knjige, da su svi autori značajno pridonijeli istraživanju i pisanju rada, da su osigurali prava korištenja materijala nad kojim autorsko pravo ima netko drugi te da preuzimaju odgovornost u slučaju mogućih sporova vezanih uz povredu autorskih prava i, naposljetku, da se slažu s uređivačkom politikom časopisa.

Upute za oblikovanje radova

  • Tekst članka predaje se isključivo u digitalnome obliku (u nekoj od inačica programa MS Word)
  • Tekst treba biti pisan fontom Times New Roman, slovnom veličinom 12 pt, s jednostrukim proredom. Stranice trebaju biti obrojčane.
  • U bilješkama veličina slova treba biti 10 pt, a prored jednostruki.
  • Duljina radova nije ograničena, no preporučuje se da obuhvaćaju do 43 200 slovnih znakova (s prazninama), uključujući popis literature i sažetke na hrvatskom i engleskom jeziku
  • Vizualni prilozi koji se prilažu uz članak moraju biti u kvaliteti dostatnoj za digitalnu pripremu i tisak (JPG ili TIFF format, 300 dpi, min 10×15 cm). Trebaju biti raspoređeni tako da ih je moguće pratiti usporedno s tekstom. U tekstu članka treba rednim brojem označiti mjesta koja se referiraju na ilustracije (Sl. 1) ili tablice (Tab. 1). Ilustracije prema naznačenom redoslijedu s pripadajućim legendama (naslov/opis, godina, izvor, vlasnik, autor) i tablice ako su u Excelu treba poslati u zasebnom dokumentu putem uobičajenih mrežnih servisa (WeTransfer, Share Space, Jumbo Mail i sl.). U tekstu treba jasno naznačiti gdje se unose.

Radovi trebaju sadržavati sljedeće elemente:

  • naslov
  • ime(na) autora, naziv institucije, elektroničku adresu i ORCID identifikator svih autora (ukoliko ga imaju)
  • sažetak, koji bi trebao sadržavati cilj i metodologiju istraživanja te najvažnije zaključke
  • do sedam (7) ključnih riječi
  • tekst rada; ako je rad strukturiran kroz poglavlja i potpoglavlja, molimo autore da dosljedno numeriraju cjeline, počevši od prvoga poglavlja pa zaključno do popisa literature (npr. 1. Uvod, 2. Teorijski okvir, 2.1. Pregled dosadašnjih istraživanja,/.../, 6. Popis literature)
  • popis literature
  • naslov i sažetak na engleskom jeziku s ključnim riječima
  • naslov i sažetak na hrvatskome jeziku s ključnim riječima, ako je rad pisan engleskim ili drugim jezikom
  • informaciju o organizacijama koje su dale potporu istraživanju te o izvorima financiranja istraživanja

Citiranje i navođenje literature

Autori se mogu služiti oksfordskim (kontinentalnim) ili čikaškim citatnim stilom. U radu se dosljedno može primjenjivati samo jedan citatni stil. Autori koji se odluče za oksfordski stil, u kojem se referentna jedinica pri prvom navođenju mora u potpunosti bibliografski navesti u fusnoti, u sljedećoj fusnoti koja se odnosi na istu jedinicu, trebaju rabiti kraticu isto ili ibid., nakon koje se donosi odgovarajuća stranica. Ako se više puta referira na određenu jedinicu, ali ne zaredom, onda se na nju poziva u skraćenom obliku (prezime, stranica). U slučaju više radova istoga autora, pri ponovnom navođenju jedinice treba samo navesti prezime, skraćen naslov i stranicu.

U oksfordskom citatnom stilu vrijede sljedeća pravila navođenja literature:

autorska knjiga: Antun Barac, Mažuranić, Zagreb, Matica hrvatska, 1945, str. 100.

poglavlje u knjizi ili zborniku: Reinhard Lauer, »Vjekovi Ilirije Ivana Mažuranića«, u: Poetika i ideologija, Beograd, Prosveta, 1987, str. 190.

rad u časopisu: Josip Vončina, »Ilirizam i Gundulićev Osman«, Umjetnost riječi, 29, 1, 1985, str. 50 (prvi broj nakon naziva časopisa broj je godišta ili sveska, a drugi broj jest broj pojedinačnoga broja ili sveščića; ako pojedini časopis ima drugačiji način vođenja periodizacije – npr. godišnjaci – onda se to može posebno istaknuti prilikom navođenja referentne jedinice).

knjige ili radovi s više autora: ako jedinica ima dva ili tri autora, onda se svi navode jedan za drugim bez inverzije (npr. Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Zagreb, Školska knjiga, 1996). Ako jedinica ima više od triju autora, onda se navodi samo ime i prezime prvoga autora i kratica i dr.

doktorska disertacija u rukopisu: Ivan Botica, Krbavski knezovi u srednjem vijeku, Sveučilište u Zagrebu, 2011, str. 150.

elektronički mrežni izvori: http://www.austro-hungarian-army.co.uk/biog/liposcak.htm (pristupljeno 5. VII. 2012).

Autori koji se odluče za čikaški citatni stil prilikom pozivanja na referentnu jedinicu u tijelu teksta trebaju navesti prezime autora, godinu objavljivanja te stranicu na kojoj se nalazi određeni navod (npr. Barac 1945, 100). Ako se prezime autora spominje u rečenici, onda se ono može i izostaviti. U popisu referirane literature jedinice se nižu abecednim redom prezimena (prvoga) autora. U slučaju više radova istoga autora u istoj godini, jedinice treba poredati abecednim redom naslova rada, a u svakoj jedinici nakon godine treba dodati a, b, c itd. U tekstu se na te jedinice uvijek mora referirati s dodatkom slova (npr. Barac 1945a, 100; Barac 1945b, 101).

U čikaškom citatnom stilu vrijede sljedeća pravila navođenja literature:

autorska knjiga: Barac, Antun. 1945. Mažuranić. Zagreb: Matica hrvatska.

poglavlje u knjizi ili zborniku: Lauer, Reinhard. 1987. »Vjekovi Ilirije Ivana Mažuranića«. U: Poetika i ideologija, 100–101. Beograd, Prosveta (brojevi prije mjesta izdavanja odnose se na početnu i završnu stranicu poglavlja u knjizi odnosno zborniku pa nije potrebno dodavati kraticu str.)

rad u časopisu: Vončina, Josip. 1985. »Ilirizam i Gundulićev Osman«. Umjetnost riječi, 29 (1), 49–76 (broj nakon naziva časopisa broj je godišta ili sveska, a broj u zagradi jest broj pojedinačnoga broja ili sveščića. Ako pojedini časopis ima drugačiji način vođenja periodizacije, onda se navodi samo godište i nakon dvotočke raspon rada. U slučaju da časopis ne broji godišta nego samo brojeve, onda se nakon naziva časopisa u zagradi navodi pojedini broj, a nakon dvotočke raspon samoga rada)

knjige ili radovi s više autora: ako jedinica ima dva ili tri autora, onda se prvi navodi u inverziji, a ostali bez inverzije (npr. Babić, Stjepan, Božidar Finka i Milan Moguš. 1996. Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga). Ako jedinica ima više od triju autora, onda se navodi samo prezime i ime prvoga autora i kratica i dr. Isto vrijedi i prilikom referiranja na jedinicu u tijelu teksta (npr. Babić, Finka i Moguš 1996, 48).

doktorska disertacija u rukopisu: Botica, Ivan. 2011. Krbavski knezovi u srednjem vijeku. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu.

elektronički mrežni izvori: http://www.austro-hungarian-army.co.uk/biog/liposcak.htm (5. VII. 2012).

Članci

##section.default.policy##

Izjava o privatnosti

Imena i adrese e-pošte registrirane na ovim stranicama koristit će se isključivo u navedene svrhe časopisa i neće biti dostupne niti jednoj drugoj stranci.