Analiza rezultata Europskoga zdravstvenoga potrošačkog indeksa od 2014. do 2017. – s posebnim osvrtom na pokazatelje preventive

Autor(i)

  • Boris Lukovnjak Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.33604/sl.13.25.8

Ključne riječi:

preventiva, Europski zdravstveni potrošački indeks, primarna zdravstvena zaštita

Sažetak

U radu su, na temelju analize istraživanja koje je pod nazivom Europski zdravstveni potrošački indeks (Euro Health Consumer Index – EHCI) provela renomirana švedska tvrtka Health Consumer Powerhouse, uspoređeni mjerljivi pokazatelji kvalitete i učinkovitosti zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj s ostalim zemljama Europe. Spomenuta tvrtka svake godine objavljuje novu ediciju EHCI-ja kojom prati kretanja pojedinih pokazatelja ili cjelina pokazatelja u svakoj zemlji. S obzirom na tekovinu Andrije Štampara i njegovih istomišljenika, Hrvatska je u europskim i svjetskim okvirima prepoznata kao pionir postojećega europskog modela primarne zdravstvene zaštite i preventivnih aktivnosti. Zbog nedovoljnih financijskih ulaganja te nesustavnoga pristupa edukaciji populacije, Hrvatska je u spomenutoj analizi najlošije pokazatelje zdravstvene zaštite ostvarila upravo u području preventive. Istaknuti su kao važni i farmakoekonomski učinci ulaganja u prevenciju i primarnu zdravstvenu zaštitu jer je općepoznato kako je jedna kuna uložena u preventivu ekvivalentna iznosu od deset kuna uloženih u kurativu.

##submission.downloads##

Objavljeno

2020-02-06

Broj časopisa

Svezak 13 Br. 25 (2019)

Rubrika

Izlaganje sa skupa

Autorska prava

(c) 2020 Studia lexicographica


Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje-Nekomercijalno (CC-BY-NC). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge nekomercijalne svrhe. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.