Uloga enciklopedija za djecu i mladež u Hrvatskoj ranih sedamdesetih godina XX. stoljeća

Sažetak

Djeca od najranijih dana stvaraju dojam o svijetu oko sebe, stoga je vrlo važno omogućiti im odrastanje uz provjerene informacije, koje na stručan i zanimljiv način artikuliraju njihov svijet. U Hrvatskoj je tijekom XX. stoljeća objavljen popriličan broj raznih enciklopedijskih izdanja (nizova) za djecu i mladež. Ovo istraživanje bavi se trima enciklopedijskim izdanjima: enciklopedijom Svijet oko nas (I. svezak 1968; II. svezak 1970), Dječjom enciklopedijom Larousse (1970) i Enciklopedijom za djevojčice (1974). Istraživanje ima nekoliko ciljeva: nastoji utvrditi kakvu vrstu informacija odabrane enciklopedije pružaju djeci i mladima, a analizom teksta i ilustracija utvrditi će se jesu li prilagođeni njihovoj dobi. Rekonstruirat će se vrijednosti koje se enciklopedijskim člancima prenose djeci te utvrditi jesu li one obrazovnoga (stjecanje znanja), odgojnoga (stjecanje moralnih vrijednosti) ili kombiniranoga karaktera. Utvrdit će se specifičnosti odabranih enciklopedija, a njihova komparacija pokazat će koji su njihovi dominantni sadržaji i na koji su način posredovani. Utvrdit će se prate li enciklopedije za djecu i mlade uobičajeni, danas razvijeni enciklopedijski stil, te na koji način (i je li uopće) te rane enciklopedije svoju ulogu ostvaruju i danas (u kojoj mjeri i na koji način komuniciraju s današnjom djecom i mladeži).

U radu se koristila mješovita metodologija (engl. Mixed Methods Research), koja podrazumijeva kombiniranje istraživačkih metoda i istraživačkoga dizajna u istraživanju te postojanje točaka integracije između rezultata u kvantitativnim i kvalitativnim istraživanjima. Kvantitativni dio istraživanja uključuje prikupljanje (klasificiranje i kvantificiranje) podataka i sadržajnu analizu članaka i ilustracija. Kvalitativni dio istraživanja sastoji se od provođenja polustrukturiranih intervjua s djecom dječje i mladenačke dobi te odraslima. Ukupno je intervjuirano dvadesetero djece i mladih te desetero odraslih.

Rezultati analize enciklopedijskoga sadržaja pokazali su da su enciklopedije za djecu i mlade uvijek nešto više ilustrirane, što je poželjno jer su nalazi iz intervjua pokazali da djeca i mladi i očekuju veći broj ilustracija. Svi tekstovi i ilustracije prilagođeni su dobi čitalačke publike kojoj su namijenjeni. Sve tri enciklopedije imaju zajedničkih elemenata, ali i svojih posebnosti. Razgovori sa sugovornicima pokazali su da im biografski sadržaj nije toliko bitan koliko članci koji obrađuju opće pojmove. Do istoga se nalaza došlo analizom enciklopedijskih sadržaja. Sva izdanja imaju kombinirani odgojno-obrazovni karakter, a svako ga provodi na sebi specifičan način. Sve tri enciklopedije i danas imaju svoju vrijednost, no razgovori s ispitanicima pokazali su kako grafička oprema tih ranih enciklopedija uglavnom predstavlja najveći jaz između njih i današnjih generacija.