Filmski članci u Kulisi, časopisu za kazalište, kino, variete, društvo i šport od 1929. do 1932.

Sažetak

Cilj je rada pružiti osnovni pregled članaka filmske tematike objavljenih u hrvatskome kulturnome časopisu Kulisa između 1929. i 1932. godine. Proučavanjem sadržaja ovoga specifičnoga medijskoga korpusa počinje se analizirati Kulisin doprinos oblikovanju filmskoga diskursa u Kraljevini Jugoslaviji, uz inicijalni uvid u obrasce popularne percepcije, medijskoga posredovanja i tehnoloških promjena koje su obilježile to vrijeme.

Metodološki okvir istraživanja uključuje analizu svih dostupnih brojeva časopisa u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Analizirane su tematske cjeline, geografija izvještavanja o filmskim središtima, razvoj domaće i inozemne filmske industrije, te pristupi prikazima nijemih i tonfilmova. Riječ je prvome istraživanju ove teme koje je u ovome radu predstavljeno sažetim rezultatima i zaključcima te opsežnom bibliografijom svih članaka, dok će detaljnija analiza katalogiziranih tekstova ‒ uz iscrpnije identificiranje dominantnih tema, načina prezentacije filma i konteksta razvoja filmske industrije u tome povijesnome razdoblju, koje je naznačeno u poglavlju o specifičnostima časopisa i zaključku ovoga rada ‒ biti u fokusu nastavka ovoga rada temeljenoga na istraživanju arhivske građe, a koji će ponuditi i suvremenu perspektivu na kulturološki kontekst produkcije i recepcije filmskih tema u časopisu Kulisa.

Rezultati istraživanja pokazuju da su filmske teme bile vrlo zastupljene u Kulisi u prve tri godine, dok je 1932. zabilježen pad količine filmskoga sadržaja. Vizualni aspekt naslovnica pokazuje izrazitu dominaciju filmskih zvijezda (osobito inozemnih glumica), koje su u tekstovima gotovo uvijek prikazane u izrazito pozitivnome svjetlu. Izvještaji o holivudskim i berlinskim produkcijskim centrima prevladavaju nad lokalnim sadržajem, iako se bilježe početni pokušaji razvoja jugoslavenske filmske infrastrukture. Kulisa je ujedno reflektirala tehnološke prijelaze iz nijemoga u zvučni film, ali uz dozu skepse i nostalgije.

Zaključno, rad potvrđuje da je Kulisa bila važan posrednik u prenošenju filmskih informacija i izgradnji medijske publike, uz jasne elemente popularne kulture, senzacionalizma i idealizacije zvjezdanoga statusa. Časopis se formalno pozicionirao kao kulturni medij, a njegova je uloga u oblikovanju ranoga filmskoga informacijskoga krajolika nedvojbena.