Prostorni prikaz Hrvatske tehničke enciklopedije: od ideje do realizacije

Sažetak

Visoka informativnost, objektivnost, vjerodostojnost i organizacija znanja, kao tek neke od karakteristika, čine enciklopedije i mrežne enciklopedijske projekte pouzdanim djelima koja korisnicama pružaju učinkovit dohvat informacija vezanih uz područje interesa. Kao vrijedan izvor stjecanja novih znanja, za njih je nužno u prezentaciji, ne samo kvaliteti, držati korak s mrežnim stranicama današnjice. Jedan od načina prezentacije je i ona prostorna, a koju bi u enciklopedijskome smislu trebalo dodatno istražiti. Ta je praksa već prisutna u različitim projektima, a takav nov način predstavljanja mrežnoga enciklopedičkog sadržaja omogućio bi učinkovitije informiranje korisnica te unaprijeđenu navigaciju pri dohvaćanju sadržaja. U enciklopedici prostorne odrednice, kao temelj prostornog prikaza, nisu u sustavnoj uporabi te nije omogućeno njihovo adekvatno pretraživanje i pregledavanje. Sadržaj Hrvatske tehničke enciklopedije iskorišten je za kvalitativnu analizu članaka kojom su se za svaku od kategorija članaka odredile vrste podataka s prostornom odrednicom koje su tipične za kategoriju, diskutirane su prednosti i nedostatci bilježenja pojedinih informacija (kako na jednom prikazu, tako i stvaranjem tematskih karata), a potom su definirane vrste podataka koje je za svaku od kategorija uputno bilježiti. Istraživanjem je utvrđeno kako su upravo kategorije članaka nositelji stvaranja budućega modela prostornoga označavanja i prikaza enciklopedijskoga znanja. Na temelju stvaranja unificiranih prostornih odrednica (geotagova), za pojedine kategorije članaka predložen je skup metapodataka i stvoren model prostornoga prikaza enciklopedijskoga znanja. Na njegovu je temelju, kao dio razvoja mrežnoga enciklopedičkog sadržaja Hrvatske tehničke enciklopedije stvoren Atlas hrvatske tehničke baštine kao njezin prostorni prikaz.