Ljuba i Milan Neumann: stručna i znanstvena karijera dvoje liječnika iz zagrebačke židovske obitelji
DOI:
https://doi.org/10.33604/sl.20.38.9Ključne riječi:
Ljuba Neumann, Milan Neumann, Liječnički vjesnik, povijest medicine, liječnici, Zagreb, ŽidoviSažetak
Rad donosi nove spoznaje o zagrebačkoj obitelji Neumann, iz koje je u prvoj polovici XX. stoljeća poteklo dvoje liječnika, Ljuba i Milan Neumann, koji su u središtu analize ovog priloga. Ljuba i Milan Neumann pripadali su prvim generacijama studenata zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. Glavni je cilj rada prikazati život i rad Ljube i Milana Neumann, manje poznatih stručnoj i široj javnosti. Njihov život i rad analizirani su kroz tri ključne cjeline u kojima se razmatra njihova obitelj, razdoblje studija te profesionalni razvoj i aktivnosti nakon studija. Posebna pažnja posvećena je njihovim stručnim i znanstvenim radovima, koji prikazuju istraživačke probleme s kojima su se suočavali i primjerima iz vlastite prakse. Ljuba Neumann je nakon završetka studija karijeru započela na Medicinskoj klinici, danas Internoj klinici Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poslije je radila na Internom odjelu Zakladne bolnice te surađivala s Tomom Dodojom u Laboratoriju za medicinske pretrage i mikrokemijske analize u Zagrebu. Godine 1937. postala je primarija te je imenovana predstojnicom Središnjega laboratorija Zakladne bolnice na Svetome Duhu. Godine 1941. unaprijeđena je u voditeljicu Internoga odjela Zakladne bolnice. Milan Neumann karijeru je po završetku studija medicine započeo na Internom odjelu Zakladne bolnice, no ubrzo se prebacio na Rendgenološki odjel iste bolnice, gdje je specijalizirao rendgenologiju. Godine 1930. postavljen je za šefa Rendgenološkoga kabineta, poslije odjela Merkurova sanatorija u Zagrebu. Ljuba i Milan Neumann su, uz rad u bolnici, objavili više stručnih i znanstvenih radova u onodobnoj periodici, što samostalno, što u koautorstvu s drugima. Osim primarne, sekundarne i tercijarne literature, korišteni su i različiti arhivski izvori te mrežni izvori, uključujući kolaborativne društvene mreže.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
(c) 2026 Studia lexicographica
Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.
