Prepiska Štampar–Adamič: dokazi međusobnog prijateljstva dvaju velikana XX. stoljeća sačuvani u arhivima u Princetonu i Zagrebu
Ključne riječi:
Andrija Štampar, Louis Adamič, Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države, Hrvatski državni arhiv, korespondencija, osobni arhivski fondovi, dostupnost arhivskoga gradivaSažetak
Rad donosi nadopunu i novu interpretaciju ranije objavljene korespondencije između Andrije Štampara i Louisa Adamiča, dvojice istaknutih javnih intelektualaca i društvenih reformatora XX. st. čije je prijateljstvo započelo nakon osobnoga susreta u Zagrebu početkom 1933. godine. Njihov odnos razvijao se kroz dugogodišnju prepisku, ali i kroz osobne susrete tijekom Štamparovih boravaka u Sjedinjenim Američkim Državama 1938. i 1946. godine. Dosadašnja istraživanja temeljila su se prvenstveno na dvadeset pisama pohranjenih u rukopisnoj ostavštini Louisa Adamiča u knjižnici Princeton Universityja koja je još 1978. godine objavio književni povjesničar Ivo Vidan. Istraživanjem osobnoga arhivskog fonda Andrije Štampara u Hrvatskom državnom arhivu pronađeno je dodatnih devetnaest jedinica korespondencije, među kojima je četrnaest dosad nepoznatih pisama te jedna razglednica. Time je omogućena rekonstrukcija cjelovitije slike njihova odnosa, osobito u razdoblju Štamparova djelovanja u Kini, pri Higijenskoj organizaciji Društva naroda, te tijekom njegovih međunarodnih aktivnosti u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Uz novopronađena pisma, analizirani su i drugi relevantni izvori, uključujući Štamparov dnevnik iz razdoblja 1931–38. te njegova pisma supruzi Desanki, koji dodatno rasvjetljavaju privatnu dimenziju njegova života, profesionalne kontakte i međunarodnu mrežu poznanstava. Korespondencija pokazuje međusobno poštovanje dvojice autora, njihovu zajedničku socijalnu osjetljivost, kritički odnos prema političkim prilikama u međuratnoj Jugoslaviji te kasnije složene odnose prema poslijeratnoj jugoslavenskoj državi. Rad također upućuje na važnost osobnih arhivskih fondova, rukopisnih ostavština i međunarodne suradnje baštinskih institucija u rekonstrukciji biografija povijesnih aktera. Primjer komplementarne građe koja se danas čuva u Zagrebu i Princetonu potvrđuje važnost dostupnosti arhivskoga gradiva, njegove stručne obrade i digitalizacije za buduća istraživanja povijesti medicine, intelektualne povijesti i transnacionalnih mreža XX. st.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
(c) 2026 Studia lexicographica
Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.
