Vuk Vrhovac, pionir endokrinologije i dijabetologije u Hrvatskoj

Autor(i)

  • Ivica Balen Slavonski Brod
  • Velimir Božikov Specijalna bolnica Sv. Katarina, Zagreb
  • Dario Rahelić Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB Merkur, Zagreb
  • Marica Jandrić-Balen Slavonski Brod

DOI:

https://doi.org/10.33604/sl.20.38.14

Ključne riječi:

Vuk Vrhovac, Andrija Štampar, Božidar Vrhovac, zdravstveno prosvjećivanje, inzulin, Savjetovališta za dijabetes, trezvenjački pokret

Sažetak

Rad donosi iscrpan biografski i profesionalni prikaz života i djelovanja Vuka Vrhovca (1903–1952), utemeljitelja hrvatske endokrinologije i dijabetologije te jednog od najistaknutijih liječnika prve polovice XX. st. Vrhovac je završio studij medicine u Zagrebu (1927), gdje je vrlo rano pokazao interes za socijalnu medicinu pod utjecajem Andrije Štampara. Uz potporu Rockefellerove zaklade, stručno se usavršavao u SAD-u, Kanadi i Europi. Boravak u Torontu kod nobelovca Fredericka Bantinga, suotkrivača inzulina, bio je ključan za najveće Vrhovčevo dostignuće – pokretanje domaće proizvodnje inzulina u Zagrebu (1935). Time je tadašnja Jugoslavija postala jedna od rijetkih država u svijetu s vlastitom proizvodnjom inzulina. Vrhovac je utemeljio i prvo Savjetovalište za dijabetes u ovom dijelu Europe (1940.), čime je implementirao Štamparove principe preventivne medicine i postavio temelje organizirane skrbi za oboljele. Izabran je za izvanrednoga profesora i dopisnoga člana JAZU-a (1950). Cijeli je radni vijek posvetio zdravstvenom prosvjećivanju, posebno trezvenjačkom pokretu i borbi protiv alkoholizma. Bio je i urednik lista Novi život, autor brojnih stručnih i popularno-medicinskih članaka te triju knjiga. Njegov sin, profesor emeritus Božidar Vrhovac, a poslije i unuk, nastavili su obiteljsku medicinsku tradiciju, dugu više od sedam desetljeća. Iako je preminuo naglo, u 49. godini života, Vuk Vrhovac ostavio je dubok trag u hrvatskoj medicini kao vizionar preventivne medicine i jedan od najzaslužnijih za unaprjeđenje liječenja šećerne bolesti i kvalitete života kroničnih bolesnika u Hrvatskoj. Od 1970. njegovo ime nosi vodeća nacionalna ustanova za dijabetes.

##submission.downloads##

Objavljeno

2026-07-15

Broj časopisa

Svezak 20 Br. 38 (2026)

Rubrika

Stručni rad

Autorska prava

(c) 2026 Studia lexicographica

Creative Commons License
Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.