Krležina Enciklopedija Jugoslavije između euroskepticizma i euronormativizma: prilog poznavanju početaka Krležina projekta Enciklopedije Jugoslavije

  • Drago Roksandić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ključne riječi: Miroslav Krleža, Enciklopedija Jugoslavije, Centralna redakcija, euroskepticizam, euronormativizam

Sažetak

Članak je nastao s ciljem da se analizom ključnih stajališta Miroslava Krleže i članova Centralne i republičkih redakcija, iskazanih na Plenumu i komisijama Centralne redakcije Enciklopedije Jugoslavije u Zagrebu od 12. do 14. lipnja 1952. godine, postavi problem Krležina odnosa te odnosa drugih aktera prema tom enciklopedijskom projektu. Polazeći od hladnoratovskih proturječja u Jugoslaviji između 1948. i 1952. godine i dalekosežno projiciranih društvenih promjena u zemlji u tom vrlo kratkom periodu, Krleža je mogao konceptualizirati Jugoslavicu u epohalnim razmjerima, a istovremeno predstaviti njezine socijalističke prosvjetiteljske ciljeve na utilitarnoj razini. Cijena toga raskoraka naslućivala se već 1952. godine. Ipak, mnogobrojni suradnici, okupljeni u Zagrebu i u drugim jugoslavenskim centrima na Krležinu projektu, logikom distribucije vlasti i moći u Jugoslaviji učinili su Enciklopediju Jugoslavije europski kompetitivnim projektom.

Objavljeno
2016-01-14
Broj časopisa
Rubrika
Članci