Općeleksičko u enciklopedičkome
Ključne riječi:
leksik, enciklopedizam, leksikologija, leksikografijaSažetak
Do početka druge polovice XX. stoljeća u jezikoslovlju, a i izvan njega, dva su se starinom različita naziva rabila promiscue, tj. tako kao da znače isto ili bar tako da je poraba jednoga u cijelosti uključivala drugi i obratno. Riječ je o terminima leksikografija i leksikologija. Prvi je od njih znatno stariji jer se povezuje s grčkim oblikom leksikographos zasvjedočenim još u IV. st. pr. Kr., dok se leksikologija pojavljuje mnogo kasnije kao analogna tvorenica s nizom tzv. internacionalizama kojima se imenuju znanstvene discipline (arheologija, biologija, filologija, malakologija, muzikologija, pedagogija, psihologija, zoologija), a tvoreni su sufiksom -logia (s kojim su u hrvatskome bliskoznačni nešto češći sufiks -slovlje i rjeđi -znanstvo). Diferenciranje je leksikologije i leksikografije započelo u pedesetim godinama prošloga stoljeća kad se leksikologija počela profilirati kao samostalna jezikoslovna disciplina.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
(c) 2014 Studia lexicographica
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.