Orografski apelativi u savremenoj ilijaškoj toponimiji
DOI:
https://doi.org/10.33604/sl.17.32.4Ključne riječi:
orografski apelativi, toponimija, mikrotoponim, IlijašSažetak
Sa semantičko-motivacijskoga aspekta, toponimi motivirani geomorfološkim osobinama referenta uveliko nadmašuju ostale semantičko-motivacijske skupine toponima, kako brojem tako i raznovrsnošću apelativa. U ovome je radu, na primjeru ilijaške toponimije, ukazano na udio i raznovrsnost apelativa koji označavaju prirodne reljefne oblike u nastanku toponima bosanskohercegovačkih areala koje karakterizira brdsko-planinski i brežuljkasto-ravničarski teren, kakav bilježimo u sarajevskoj općini Ilijaš. U skladu s vrstama reljefnih oblika na kopnu, pod orografskim apelativima u ovome radu podrazumijevamo one geografske apelative kojima se označavaju uzvisine, udubine i ravnine na zemljinoj površini. Građa za ovaj rad ekscerpirana je iz ilijaškoga mikrotoponomastikona formiranoga terenskim i katastarskim istraživanjem, koji broji oko 6000 mikrotoponimskih različnica. Orografski su apelativi definirani na temelju geografskih terminoloških rječnika i mjesnoga leksika i iskustva ispitanika u vezi s upotrebnim značenjem apelativa u istraživanom arealu. Apelativi su doneseni u središnjem dijelu rada abecednim redom, a uz svaki je apelativ u zagradi naznačena etimologija i značenje apelativa koje ima u ispitivanom arealu, potvrđeno ili nepotvrđeno terminološkim rječnicima, a potom i toponimske potvrde iz korpusa. Svi su toponimski likovi potvrđeni na terenu akcentirani. Cilj je istraživanja provedenoga u ovome radu ukazati na obimnost i raznovrsnost geografske nomenklature zastupljene u ilijaškoj toponimiji, koja je odraz geografskoga realiteta ispitivanoga areala i mjesnoga leksika. S obzirom na geografske referente i njihove reljefne karakteristike, u ilijaškoj toponimiji uočili smo skupine plodnih i manje plodnih orografskih apelativa, među kojima su najbrojniji oni koji označavaju udubljenja, uzvisine i zaravni, dok su najproduktivniji u tvorbi toponima apelativi iz skupine koja označava ravne terene, potom uzvišenja i udubine. Sa strukturno-tvorbenoga aspekta, najzastupljeniji su bezafiksalni toponimi, nastali toponimizacijom orografskih apelativa. Osim domaćih apelativa, koji prevladavaju, prisutni su i apelativi turskoga, romanskoga, grčkoga, njemačkoga, mađarskoga i albanskoga jezičkog porijekla.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
(c) 2023 Studia lexicographica
Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.
