Odjeci biografije Kapuściński non-fiction Artura Domosławskoga. Biografija kao čin demitizacije i doprinos raspravi o graničnosti žanra reportaže
DOI:
https://doi.org/10.33604/sl.18.34.7Ključne riječi:
Artur Domosławski, biografija, književna reportaža, kulturološki i žanrovski spor, Ryszard KapuścińskiSažetak
Poljski novinar i autor reportaža Artur Domosławski pokrenuo je 2010. godine, objavom biografije o svojem mentoru i prijatelju Ryszardu Kapuścińskom, buran višemjesečni spor u poljskim nacionalnim medijima. U ovome su radu predstavljeni odabrani fragmenti obiju strana navedenoga spora kao argument tezi da je odjek rasprave oko biografije Kapuściński non-fiction u poljskom javnom diskursu polučio potrebu za promišljanjem o dvjema važnim i međusobno povezanim problematikama. Prvo, navedeni su se prijepori pokušali interpretirati kao svojevrstan kulturološki fenomen u čijem je središtu demitiziranje Kapuścińskoga kao priznate nacionalne veličine i neprikosnovena reporterskoga autoriteta. Kritika i tendenciozni napad na navodno kontroverzni Domosławskijev tekst sagledali su se u kontekstu nacionalne potrebe za mitizacijom i heroiziranjem figure Ryszarda Kapuścińskoga, tj. za održavanjem takozvane pozlate na spomeniku neupitno velika i važna autora. Slijedom toga, rad je pokušao pokazati kako revizionistički aspekt Domosławskijeve knjige počiva i na otvaranju refleksije o pravilima kojima se vode suvremeni poljski biografi, tj. o tendenciji nekritičkoga i pristranoga sagledavanja određenih javnih figura. Dok neki smatraju da je Domosławski na neki način revolucionizirao poljsku biografistiku i proširio ovlasti samoga biografa, drugi pak drže da je zlouporabio svoju ulogu te u lošoj namjeri prema svojem mentoru prekršio pravila biografskoga pisanja. Drugo, pokušalo se pokazati kako je Domosławski analizom Kapuścińskijeve specifične poetike u svojoj biografiji rasplamsao već postojeću polemiku o podvojenosti poljske književne reportaže između fikcionalnoga i faktografskoga diskursa. Činjenica da je rasprava Kapuściński non-fiction iznjedrila dva suprotstavljena tabora može se ujedno shvatiti i kao postojanje dviju odvojenih škola mišljenja kad je riječ o »zanatu« pisanja reportaže, vrste koja je, zahvaljujući Kapuścińskom, oslobođena stricte novinarske i publicističke domene i premještena u oblast lijepe književnosti.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
(c) 2024 Studia lexicographica
Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.
