Leksikografija, znanost i društvo. S dodatkom: 30 godina poslije

Sažetak

Članak Leksikografija, znanost i društvo bio je izvorno objavljen u prvom broju zavodskoga časopisa LEXIS, leksikografska istraživanja (1986). Taj se časopis poslije nije održao, pa je i ovaj članak ostao razmjerno zaboravljen. Sa stajališta filozofije znanosti, članak je donekle pod kritičkim utjecajem tada »nepodobnog« Karla Poppera, razmatrao temu odnosa leksikografije i društva s uočljivim, iako donekle ezopovskim polemičkim tonovima, u odnosu na ondašnju vladajuću, ili zahtijevanu leksikografsku, ideološku i političku paradigmu. Bio je to razlog da me uredništvo novoga, danas priznatoga časopisa Studia lexicographica LZMK-a, zatraži za pristanak da se taj davni članak ponovno objavi i na neki način »legalizira«, sada u posve drugačijem društvenom, političkom, znanstvenom, leksikografskom, pa i tehnološko- komunikacijskom kontekstu, uz eventualni aktualizirajući dodatak. Tako se taj prvi članak ovdje i objavljuje u izvornom obliku, uz minimalne korektorske intervencije te nekoliko pojašnjenja označenih zagradama; čitatelj bi svakako trebao uzeti u obzir izričajne karakteristike vremena u kojem je članak pisan. U drugom dijelu (Dodatak: 30 godina poslije) nastoji se tek u širim naznakama reaktualizirati tema »utemeljenja leksikografije« u tom njezinu današnjem, novom i bitno izmijenjenom kontekstu. Meni se čini da ondašnje postavke leksikografije kao »kritičke znanosti ili struke« opstaju i danas, da mogu poslužiti unutrašnjoj leksikografskoj, metodološkoj, pa i filozofsko-znanstvenoj raspravi, iako se promijenila vanjska adresa društva kojemu su ranije bile kritički upućene; to je i tema Dodatka koji slijedi iza izvornoga članka.