Bolnica u Slavonskom Brodu od 1918. do 1957. godine
Ključne riječi:
Bolnica u Slavonskom Brodu, kapaciteti, kadrovi, razvojSažetak
U radu se opisuje razvoj Bolnice u razdoblju od kraja Prvoga svjetskoga rata do ujedinjenja Bolnice i izvanbolničkoga zdravstva u jednu ustanovu nazvanu Zdravstveni centar. U tih četrdesetak godina promijenile su se tri države, a dogodio se i Drugi svjetski rat. Bolnica je krajem Prvoga svjetskoga rata imala 84 kreveta, uz dodatne kapacitete u Zaraznom paviljonu od 10 kreveta i 27 kreveta u baraci. Ukupno je bilo dvadesetak zaposlenih, od kojih dva liječnika i sedam medicinskih sestara. Uz civilnu bolnicu, sve do kraja Drugoga svjetskoga rata u Slavonskom Brodu djeluje i Vojna bolnica u brodskoj tvrđavi. U trenutku formiranja Zdravstvenoga centra 1957. godine imala je 350 zaposlenika, od kojih 36 liječnika (osam u općoj medicini), 21 medicinsku sestru i 53 bolničara. Bolnica je imala kapacitet od 452 kreveta. Grad Slavonski Brod imao je 1919. godine oko 10 000 stanovnika, a do 1957. broj stanovnika povećao se na približno 30 000. Zdravstveni centar, poslije Medicinski centar, u Slavonskom Brodu bio je prvi takav oblik organizacije zdravstva u bivšoj Jugoslaviji. Nekoliko godina nakon Slavonskoga Broda takvu su organizaciju postupno uvodili svi gradovi koji su imali bolnice, osim većih gradova – Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita – koji jedini u Hrvatskoj nisu imali medicinske centre. U radu je korištena sva do sada objavljena literatura o tom razdoblju razvoja Bolnice, ali i dokumentacija o zdravstvu koja se čuva u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu (HD-DASB).
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
(c) 2017 Studia lexicographica
Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje-Nekomercijalno (CC-BY-NC). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge nekomercijalne svrhe. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.