Promjene u sustavu vlasti i konsolidacija demokracije: usporedba uloge predsjednika države u Hrvatskoj i Slovačkoj

Autor(i)

  • Davor Boban Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Ključne riječi:

politički sustav, Hrvatska, Slovačka

Sažetak

Hrvatska i Slovačka su tijekom 1990-ih imale državnike s autoritarnim tendencijama vladanja. To je na različite načine bilo povezano i s institucijom predsjednika države te je 1999., odnosno 2000. ustavnim promjenama koje su se ticale i te institucije uspostavljen parlamentarni sustav s izravno izabranim predsjednikom. U ovom radu pokušava se utvrditi je li to utjecalo na funkcioniranje sustava vlasti i konsolidaciju demokracije. S obzirom na to da su promjene trebale spriječiti pojavu novih autoritarnih državnika, pretpostavka je da su one trebale pozitivno utjecati na demokratsku konsolidaciju. S druge strane, uvođenje parlamentarnog sustava s izravno izabranim predsjednikom stvara opasnost da će ustavno slabi predsjednik pozivom na svoju veliku legitimnost dobivenu na izravnim izborima nastojati zadobiti ovlasti koje mu ne pripadaju. Sustav će zbog toga imati obilježja defektne demokracije, a neće se pretvoriti u konsolidiranu liberalnu demokraciju. Usporedbom ustava i političke prakse pokušava se dobiti odgovor na to.

##submission.downloads##

Objavljeno

2017-04-10

Broj časopisa

Svezak 10 Br. 18 (2016)

Rubrika

Članci

Autorska prava

(c) 2017 Studia lexicographica


Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje-Nekomercijalno (CC-BY-NC). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge nekomercijalne svrhe. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.