Tvrdi grad Kamenica u Hrvatskom zagorju

Autor(i)

  • Krešimir Regan Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.33604/sl.16.30.4

Ključne riječi:

Kamenica, tvrdi grad (castrum), srednji vijek, Celjski, Vitovac, Hrvatsko zagorje

Sažetak

U radu se razmatra višestoljetna povijest tvrdoga grada Kamenice iznad istoimenoga naselja u Hrvatskom zagorju nedaleko od Lepoglave. U dokumentima se prvi put spominje 1311. Nju je najkasnije tijekom druge polovice XIII. st. izgradio nepoznati zagorski plemić kao utvrđenu rezidenciju i sjedište istoimenoga posjeda. Između 1399. i 1405. Kamenica je prešla u posjed Hermana II. Celjskog, čiji su potomci njome gospodarili sve do 1456. Iako nam vrela izravno ne svjedoče o propasti Kamenice, ona je vrlo vjerojatno stradala u ratu za celjsku baštinu prije 1459., kada se prvi put spominje kao srušena utvrda. Tada ju je kao ruševinu kralj Matija Korvin darovao Janu Vitovcu. Za vladavine Vitovaca (1459–88) Kamenica je zauvijek napuštena, a njezini posjedi sjedinjeni su sa susjednim trakošćanskim posjedima u jedinstveno Trakošćansko-kameničko vlastelinstvo s formalnim sjedištem u Trakošćanu, a stvarnim u utvrđenom dvorcu Klenovniku. Postojeći skromni arhitektonski elementi prikazuju nam Kamenicu kao manji tvrdi grad (castrum) iz druge polovice XIII. st. Sastojao se od jezgre trapezoidnoga tlocrta na vrhu strma stožastoga uzvišenja, koju je činio zidani utvrđeni palas s manjim dvorištem, utvrđenim drvenim bedemom (palisadom), te utvrđenog predgrađa kružnoga tlocrta, podignutoga oko jezgre kombinacijom drvenih bedema (palisada) i zemljanih nasipa.

##submission.downloads##

Objavljeno

2022-06-14

Broj časopisa

Rubrika

Prethodno priopćenje