Višeslojnost leksika Kerstnerovih Gruntovčana

Autor(i)

  • Josip Lasić Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru
  • Željka Macan Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
  • Marina Marinković Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

DOI:

https://doi.org/10.33604/sl.16.31.3

Ključne riječi:

televizijska serija Gruntovčani, leksik i leksička višeslojnost, dijalektološko-povijesnojezični pogled, socio-kulturni pogled, semantičko-pragmatički pogled

Sažetak

Jednim je od čimbenika koji određuje pojedinu društvenu zajednicu i specifičnost njezina govora (Pon 2009), a leksik se unutar pojedinoga govora pokazuje najuočljivijim indikatorom razlikovnosti te je općenito važnom sastavnicom jezika kao sredstva nacionalne integracije i nacionalne diferencijacije (Pranjković 2007, 488). Na oblikovanje je leksičke razine pojedinih hrvatskih govora bilo puno vanjskih utjecaja u smislu »ulaska« leksema iz drugih, uglavnom susjednih jezika i jezičnih sustava (Lisac 2003, 31). U radu1 se promatra leksik kultne hrvatske igrane serije Gruntovčani autora Mladena Kerstnera na temelju tekstova knjiga snimanja prvih pet epizoda. Riječ je o kajkavskome izričaju kojem je u osnovi autorov materinji ludbreški govor, prošaran i preslojen brojnim inodijalektalnim elementima.

Cilj je istraživanja provedenoga u okviru ovoga rada predstavljanje i analiza slojevitosti leksika televizijske serije Gruntovčani koji se promatra iz nekoliko istraživačkih perspektiva – dijalektološke, socio-kulturne i semantičko-pragmatičke. U fokus istraživanja stavljena su tri leksička sloja koja se naziru u Kerstnerovu tekstu: naslijeđeni slavenski leksički sloj, posuđenice te internacionalizmi. Istraživanjem smo došli do triju spoznaja: 1. gruntovečke leksičke potvrde slavenskoga podrijetla umnogome se podudaraju s onima iz čakavskoga i štokavskoga sustava, te slovenskoga jezika, a zamjetan je i znatan broj novih tvorenica i riječi koje su svojstvene samo kajkavskomu narječju; 2. zamjetan je i velik broj posuđenica, pri čemu dominiraju germanizmi; 3. manji udio otpada na internacionalizme koji su u kajkavski sustav ušli i zbog onodobnih društveno-političkih okolnosti. Sve to upućuje na zaključak da je leksik Gruntovčana višeslojnoga karaktera, kao što su to i današnji organski mjesni govori.

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-01-16

Broj časopisa

Svezak 16 Br. 31 (2022)

Rubrika

Izvorni znanstveni rad

Autorska prava

(c) 2023 Studia lexicographica


Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje-Nekomercijalno (CC-BY-NC). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge nekomercijalne svrhe. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.