Metalurgija čelika u Republici Hrvatskoj
DOI:
https://doi.org/10.33604/sl.16.31.4Ključne riječi:
metalurgija, čelik, sirovo željezo, čelični otpad, šavne i bešavne cijevi, betonski čelik, proizvodnja sirovoga čelika u RHSažetak
Cilj je ovoga rada prikaz proizvodnje sirovog čelika u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1954. do 2020. godine. Metodologija rada uključivala je analizu sirovina za proizvodnju čelika, tehnoloških procesa, asortimana čeličnih proizvoda, znanstvenoistraživački i stručni rad te visokoškolsko obrazovanje iz metalurgije čelika.
Čelik je najvažniji metalni materijal koji se može definirati kao deformabilna slitina željeza s maksimalno 2 mas. % ugljika. Pored željeza i ugljika, čelik sadrži poželjne (mangan, krom itd.) i nepoželjne primjese (sumpor, fosfor, kisik, vodik itd.). Primarna sirovina za proizvodnju čelika je bijelo sirovo željezo koje se do sredine 1991. godine proizvodilo u visokim pećima Željezare Sisak. Čelični otpad je sekundarna sirovina koja se relativno lako prerađuje u čelik pretaljivanjem. Sirovi čelik (ugljični i niskolegirani) u Republici Hrvatskoj proizvodio se u nekadašnjim željezarama u Sisku i Splitu. Proizvodna postrojenja za izradu čelika su Siemens-Martinove (Željezara Sisak) i elektrolučne peći (Željezara Sisak i Željezara Split). Utvrđeno je da je u razdoblju od 1954. do 2020. u Republici Hrvatskoj proizvedeno oko 9,34 Mt čelika.
Proizvodnja čelika u Siemens-Martinovim pećima temeljila se na izradi čelika u tzv. otvorenom ognjištu primjenom predgrijanoga zraka i goriva uz proces regeneracije. Za proizvodnju čelika u elektrolučnim pećima toplinska se energija osigurava primarno iz električnoga luka između grafitnih elektroda i čeličnoga otpada.
Proizvodni program Željezare Sisak primarno je bio usmjeren na proizvodnju čeličnih cijevi (bešavnih i šavnih), dok se u Željezari Split proizvodio tzv. betonski čelik za građevinsku industriju (građevinska armatura, žica itd.). Danas se čelik proizvodi u moderniziranoj elektrolučnoj peći (uz primjenu postupaka sekundarne metalurgije: lonac-peć i vakuumsko otplinjavanje) u talijanskoj firmi ABS Sisak d.o.o. koja od 2012. godine djeluje u okviru grupacije Danieli.
U okviru znanstvenoistraživačkoga i stručnoga rada realizirani su brojni nacionalni i međunarodni projekti, objavljeno je niz članka u časopisima i zbornicima radova konferencija, izrađeno je 110 stručnih elaborata, izdan je sveučilišni udžbenik pod naslovom Metalurgija čelika u dva izdanja (2005. i 2006.), izrađeno je nekoliko priručnika itd. Visokoškolsko obrazovanje iz metalurgije čelika odvija se od ak. god. 1962/63. (na početku na Metalurškom odjelu u Sisku Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a od 1979. godine do danas na Metalurškom fakultetu u Sisku kao jedinoj znanstvenonastavnoj instituciji u Republici Hrvatskoj iz polja metalurgije.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
(c) 2023 Studia lexicographica
Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje-Nekomercijalno (CC-BY-NC). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge nekomercijalne svrhe. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje.
Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.