Preventiva – nekada i danas

Sažetak

Rad analizira pitanje preventivne medicine, od prapovijesti do suvremenoga doba, koja se bavi prevencijom bolesti, promicanjem i očuvanjem zdravlja. Njezin je cilj pravodobno prepoznati bolest i omogućiti optimalno liječenje, koje će spriječiti smanjenje kvalitete života i nastanak invaliditeta. Najvećim uspjehom preventivne medicine smatra se iskorjenjivanje neke bolesti. Primarna prevencija usmjerena je na zdrave osobe i sprječavanje nastanka bolesti. Primjer je cijepljenje kod suzbijanja zaraznih bolesti ili kod kroničnih bolesti uklanjanje rizičnih čimbenika, kao što su pušenje, nezdrava prehrana, nekretanje itd. Sekundarna se odnosi na pacijente u ranom stadiju bolesti, kako bi se zaustavilo njezino napredovanje i nastup posljedica bolesti. Primjer je rano otkrivanje visokoga tlaka u stadiju kad još nema simptoma. Tercijarna prevencija odnosi se na stanja i bolesti koja se više ne mogu liječiti, primjerice terminalni stadij malignih bolesti. Cilj je očuvanje kvalitete života, primarno suzbijanje boli koju bolesnici trpe. Mjere ranoga otkrivanja bolesti (probir), kao i pravodobno prepoznavanje bolesti, još uvijek se smatraju najvažnijim mjerama koje pruža suvremena medicina. Zajednički cilj prevencije bolesti i promicanja zdravlja je očuvanje i unapređenje zdravlja, a u tom je procesu neophodno aktivno sudjelovanje svih dionika društva unutar i izvan zdravstva, što uključuje i mjere zdravstvenoga odgoja i prosvjećivanja, administrativne, porezne i organizacijske mjere te aktivnosti lokalne zajednice. No iako je zdravlje društvena odgovornost, ponajprije je odgovornost pojedinca. U tom su smislu opće mjere glede promjene životnoga stila daleko važnije, učinkovitije i jeftinije od farmakoterapije jer zdravlje je stanje fizičkoga, psihičkoga i duhovnoga dobroga stanja, a ne samo odsustvo bolesti.