Internacionalizmi i domaće riječi u hrvatskome i ruskome traduktološkom nazivlju

Autor(i)

  • Kristian Lewis Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.33604/sl.15.29.3

Ključne riječi:

traduktološko nazivlje, internacionalizmi, domaće riječi, hrvatski jezik, ruski jezik

Sažetak

U ovome radu analizira se suodnos internacionalizama i domaćih riječi u traduktološkome nazivlju hrvatskoga i ruskoga jezika. S obzirom na to da je u sklopu projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje (JENA) obrađeno, među ostalim, i traduktološko nazivlje te da su doneseni nazivi na hrvatskome s definicijama i njihove ruske istovrijednice, zanimao nas je odnos tih dvaju jezika prema internacionalizmima i domaćim riječima, odnosno kako su se u njima terminologizirali traduktološki nazivi. Na korpusu od 150 naziva provedena je poredbena analiza kojom ćemo pokazati postoje li među tim dvama jezicima sličnosti i razlike pri stvaranju naziva te daje li se prednost uporabi internacionalizama ili domaćih riječi. Istraživački interes usmjerili smo i na sustavnost uporabe te utvrdili koliko se i u kojim segmentima razlikuje hrvatska i ruska terminološka praksa.

##submission.downloads##

Objavljeno

2021-12-17

Broj časopisa

Svezak 15 Br. 29 (2021)

Rubrika

Pregledni rad

Autorska prava

(c) 2021 Studia lexicographica


Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje-Nekomercijalno (CC-BY-NC). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge nekomercijalne svrhe. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.