Jezikoslovno nazivlje između deskripcije i preskripcije (primjer projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena)

Autor(i)

  • Milica Mihaljević Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.33604/sl.15.29.2

Ključne riječi:

jezikoslovno nazivlje, jezikoslovni korpus, jezikoslovni metajezik, deskriptivni pristup, preskriptivni pristup

Sažetak

U radu će se prikazati odnos između deskriptivnoga i preskriptivnoga pristupa nazivlju na primjeru projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena. U tome se projektu polazi od abecedarija nastaloga ispisivanjem nazivlja iz odabranih izvora i specijaliziranoga jezikoslovnoga korpusa (deskriptivni pristup). Nakon toga se nazivlje koje se nalazi u izvorima usustavljuje s pomoću terminoloških načela kako bi se među sinonimnim nazivima odredilo koji su nazivi preporučeni, dopušteni, nepreporučeni, predloženi, zastarjeli ili žargonski (preskriptivni pristup). Posebna se pozornost posvećuje zastarjelim nazivima. U radu se analiziraju i tri hipoteze: 1. znanstveno i stručno nazivlje glavni je element metajezika struke, pa se analizi metajezika struke može pristupiti čestotnom korpusnom analizom, 2. iz korpusa struke usporedbom s općejezičnim korpusom mogu se računalno ekscerpirati potencijalni jezikoslovni nazivi kako bi se stvorio ili upotpunio abecedarij koji su sastavili stručnjaci pojedinih potpodručja, 3. iako je Struna normativna baza, u terminološkome radu na pojedinome nazivlju nužna je kombinacija deskriptivnoga i normativnoga pristupa. Kako bi se osvijetlio odnos između deskripcije i preskripcije u Jeni, analizirana je i višestruka uloga polja Napomene.

##submission.downloads##

Objavljeno

2021-12-17

Broj časopisa

Svezak 15 Br. 29 (2021)

Rubrika

Prethodno priopćenje

Autorska prava

(c) 2021 Studia lexicographica


Ovo je djelo dano na korištenje pod licencijom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje-Nekomercijalno (CC-BY-NC). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge nekomercijalne svrhe. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje.

Autori zadržavaju autorska prava za radove objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvoga objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod licencijom Creative Commons: Imenovanje (CC-BY). Uz prikladno navođenje izvora, radovi se smiju umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti i prerađivati te koristiti u znanstvene, obrazovne i druge svrhe, uz obavezno navođenje autorstva i izvora. Pravno objašnjenje licencije dostupno je na: https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode.hr. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje te snose odgovornost u slučaju povrede autorskih prava.